ODLAZAK ALIJE IZETBEGOVICA
"Zavrsava se jedna krajnje zanimljiva ali tragicna era i njenom posljednjem cinu mi prisustvujemo. Dolazi druga era, nadam se bolja i stoga manje zanimljiva."KOSTUNICA POSJETIO BiHOvako je Alija Izetbegovic novinaru sarajevskog magazina BH DANI prokomentirao svoj odlazak sa drzavne funkcije u Predsjednistvu BiH. 14. oktobra njegovu je poziciju po vec ustaljenoj osmomjesecnoj predsjednickoj rotaciji preuzeo Zivko Radisic. No, vec sam ranije pisao - Izetbegovic je odlucio da se na pomenuti datum u potpunosti povuce iz Predsjednistva BiH. Ostajuci aktivan jos jedino u maticnoj SDA. A, bez obzira na njegovo, i fizicko i politicko stanje, opet su mnogi sumnjali u pomenutu odluku. Shodno Izetbegovicevoj, u zadnjih par godina do bola eksplatisanoj izjavi, kako jedno misli prije podne a drugo poslijepodne. Karikirajuci situaciju, nije bilo objavljeno koje je doba dana bilo kada se Izetbegovic odlucio - ostaje jedino fakt - 14. OKTOBRA 2000. GODINE OKONCANO JE NJEGOVIH 10 GODINA VLASTI.
Na celnom mjestu BiH Izetbegovic se nalazio od 25. novembra 1990. godine, od prvih visestranacih izbora na kojima je SDA pobjedila. No, potrebno je napomenuti kako Alija Izetbegovic na izborima iz 1990. godine zapravo i nije imao vecinski broj glasova. Po broju glasova pobjednik je bio Fikret Abdic, Izetbegovicev stranacki kolega, koji je predsjednicko mjesto ustupio "starijem i mudrijem". Interesantno je da ce ovaj dvojac u kasnijem nastavku nove bosanske (ratne) istorije sloviti za najvece neprijatelje. U posljeratnom su politickom slijedu Izetbegoviceve ovlasti postale znatno manje. Posljednje dvije godine on je bio clan predsjedavajuceg tijela BiH, zajedno sa Antom Jelavicem i Zivkom Radisicem. Izetbegovicevo je mjesto, nakon teskih parlamentarnih pripalo Halidu Genjcu, SDA suborcu.
A Izetbegovicevih 10 godina... Ako bih ponovio toliko citiranu predizbornu parolu SDA sa aprilskih izbora - "10 najtezih godina sa vama". Ako bih govorio istinu, posljednjih je deset godina bilo zaista tesko zivjeti u BiH. Alija Izetbegovic ce u istorijskoj citanci ostati upisan kao jedan od najintrigantijih lidera kraja 20. stoljeca u ovim krajevima Evrope. Dok ga neki proglasavaju za heroja, drugi su skloni brojanju njegovih pogresnih poteza. Kojih svakako nije malo.
"Jedina vrsta ljudi koju mrzim su izdajice", nastavlja dalje Izetbegovic kroz pomenuti interviju. "Mirno spavajte, rata nece biti", podjela BiH, Srebrenica, katastrofalna postrana socijalna/ekonomska situacija... Predugom bi bila lista zamjerki koju Bosnjaci upucuju danas vec bivsem predsjedniku. Da li je on zapravo izdao svoj narod?U nepunih godinu dana sa bivsejugoslovenske politicke scene otisli su Franjo Tudjman, Slobodan Milosevic i Alija Izetbegovic. Jedan je umro, drugoga su sa vlasti svrgnuli (dijelom) oni koji su ga godinama javno ili tajno podrzavali. Izetbegovic se povukao, prije no sto mu se desi prva, druga ili obije opcije zajedno. Tek zarad napomene, Mate Boban, nekadasnji lider HDZBiH i Herceg Bosne, vec se nekoliko godina vodi kao pokojni. Radovan Karadzic nalazi se u neprekidnom skrivanju/bjekstvu, na poziciji politickog marginalca.
Sudeci po navedenom, prolazi vrijeme velikih nacionalistickih "vodja" bivse Jugoslavije. U tom smislu, vrijeme, ljudi i okolnosti pokazat ce je istinita Izetbegoviceva teza o nadolazecoj drugoj eri. Manje zanimljivoj a boljoj. Vremena i ljudi ima. Optimisti vjeruju da se okolnosti u regionu mogu, ako ne promjeniti, odlaskom pomenutog trojca onda bar bitno poboljsati.
Svejedno, neopisivo je zadovoljstvo nakon 10 godina pominjati imena navedenih "lidera" u proslom vremenu.
Vojislav Kostunica, novoizabrani predsjednik SRJ boravio je krajem oktobra u zvanicnoj jednodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Tom prilikom Kostunica se na sarajevskom aerodromu susreo sa clanovima Predsjednistva BiH - Zivkom Radisicem i Halidom Genjcom te ministrom inostranih poslova Jadrankom Prlicem. Tumaceci agencijski slozenu vijest naivni citalac moze pomisliti kako iza svega stoji samo i jedino zelja za nadvladavanjem desetogodisnje krize izmedju dvije (uglavnom sukobljene) drzave. A da stvari zapravo i ne stoje tako.PREDIZBORNI BiH INFOMnogi su spremni ustvditi kako Kostunica zapravo niti nije imao namjeru posjetiti Sarajevo. Sto i nije daleko od istine. Ili, nije imao namjeru posjetiti Sarajevo, bar ne ovaj put. Njegova je ruta posjeta BiH pocinjala i zavrsavala se u Trebinju (jugoistocna Hercegovina), gdje je doticni trebao prisustvovati sahrani posmrtnih ostataka pjesnika Jovana Ducica. Novi je jugoslovenski predsjednik svoje predsjednicke duznosti i obaveze odlucio ostaviti kod kuce, a u Trebinje doci kao ljubitelj "lijepe rijeci". Ipak, tek nekoliko dana prije Kostunicinog dolaska u BiH, u Beograd se zaputio Visoki predstavnih za BiH Wolfgang Petric.
Reagirajuci tako na proteste brojnih zvanicnika BH politicke scene kojim se osudjivao Kostunicin posjet Trebinju, a da prethodno ne posjeti Sarajevo. A, da se Petricheva rijec stuje i van BiH, pokazuje daljnji razvoj situacije.U Trebinju je Kostunicu cekao UN helikopter koji ga je potom prebacio na sarajevski aerodrom. A nakon sastanka nazad u Trebinje. Ako neki takav posjet smatraju hstorijskim, drugi ga tumace ponizavajucim I licemjernim, posebno imajuci u vidu odnose ove dbvje zemlje kroz prethodno desetljece.
Ipak... da li zbog stvarnih uvjerenja ili ne, no posjeta Vojislava Kostunice Sarajevu, po rijecima Alije Izetbegovica predstavlja vazan politicki korak u pravom smjeru. Po Izetbegovicevom misljenju, Kostunica je svojim posjetom priznao teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Ili je pak jos jednom pokazao stvarnu moc i ulogu medjunarodne zajednice i lokano licemjerstvo. Predsjednica Srpskog narodnog saveza, Biljana Plavsic, takodjer je pozdravila Kostunicinu posjetu kao cin kojim je on potvrdio da ce braniti Dejtonski sporazuma. U anketi provedenoj od strane sarajevskog casopisa "Dnevni avaz", 45 posto ispitanika pozitivno je ocijenilo posjetu predsjednika SRJ Sarajevu.
Posjet Vojislava Kostunice Sarajevu i susret sa clanovima BH drzavnih tijela prvi je zvanicni susret vodstva dvije drzave nakon ciglih 8 godina. Posljednji se susret desio jos ljeta 1992. godine kada je tadasnji jugoslovenski predsjednik Milan Panic posjetio vec ratom zahvaceno Sarajevo. Bez obzira koliko je sam posjet vec unaprijed bio utopijskim. Juna 1992. godine stvari su vec otisle predaleko.
A, da se sada vracaju u stanje "normalnog" govori i cinjenica da je Predsednistvo Bosne i Hercegovine nalozilo Ministarstvu inostranih poslova da pripremi platformu za pregovore o uspostavljaju iplomatskih odnosa sa SR Jugoslavijim. Pregovori o daljnjem "normaliziranju" trebali bi biti otpoceti nakon formiranja jugoslovenske vlade.
Nadam se mnogo "normalnije", o udnosu na nacin na koji je to pocelo, referirajuci se na pozadinu sarajevskog posjeta novog SRJ predsjednika.
Na sastanku, odrzanom 20. oktobra 2000. godine, Privremena izborna komisija je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog toga sto politicke stranke ne ispunjavaju obavezu postivanja Opsteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (GFAP), Kodeksa ponasanja politickih stranaka i kandidata i Pravila i propisa Privremene izborne komisije.PIK je na pomenutim izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog akcija, izjava, slogana i oglasa tokom kampanje politickih stranaka, a koji nisu u skladu sa Kodeksom ponasanja politickih stranaka koji se nalazi u Pravilima i propisima PIK-a pod kojima se provode novembarski Opsti izbori.
PIK podsjeca politicke stranke na njihovu obavezu izbjegavanja izrazavanja koje moze isprovocirati ili potaknuti nasilje ili sirenje mrznje, kao i na to da objavljuju ili koriste slike, simbole ili bilo koji drugi materijal koji moze imati takav efekat. (Clan 704). Odredjeni broj slucajeva krsenja ovog clana vec je predan Izbornoj apelacionoj podkomisiji (EASC), a PIK Sekretarijat ce objediniti listu mogucih dodatnih prekrsaja za predocavanje PIK-u i EASC. Po navedenom, nastojanja za iniciranjem nasilja i mrznje tokom predizborne kampanje nece se tolerisati.
U tom smislu treba tumaciti i vijest koja kaze kako je Skupstina distrikta Brcko usvojila izmene krivicnog zakona po kojima su predvidene kazne od jedne do pet godina za one koji javno raspiruju nacionalnu mrznju, a od tri meseca do tri godine za lica koja javno izlazu poruzi drzavu Bosnu i Hercegovinu ili distrikt Brcko. Ova odluka usledila nakon nedavnih demostracija ucenika srednih skola u Brckom na kojima su uzvikivane nacionalisticke i rasisticke parole, demolirano ono sto se nadje na putu, jaja i povrce masovno troseni za bacanje na politicke neistomisljenike... Nedavne demonstracije zacete srednjoskolskim srpsko-bosnjackim sukobom, pokazale su da zli duhovi jos uvijek zive u ljudima.
"Hrvati znaju za koga ce glasati, Srbi znaju za koga ce glasati... A vi?" Ovako je 1996. godine glasila jedna od predizbornih parola SDA. Danas, cetiri goodine kasnije stvari tek da su se imalo promjenile - "Svi su svoje odabrali. A vi?". Jasno, sem primitivne i prizemne ksenofobije SDA nema sto ponuditi. Ukoliko su stanovnici BH 1996. Godine bili zastraseni ili lose informirani, danas nisu, ili bar jesu, no mnogo manje. Utoliko nacionalisticki radikalizam postaje sve veci. HDZ-ovo "Opredjeljenje ili istrebljenje" i SDS budjenje cetnistva u Brckom jasno oslikavaju ono o cemu govorim.
Shodno predizbornim anketama, rezultate je lako naslutiti. Imajuci u vidu eventualne izborne pobjednike, ostaje otvoreno i interesantno pitanje buduceg funkcionisanja Predsjednistva BiH. Da li ce Medjunarodna zajednica nastojati reurediti sadasnji sistem osmomjesecne predsjednicke rotacije zacet 1998. godine? Tek radi podsjecanja, pomenute je godine bila izvjesna (ponovna) predsjednicka pobjeda Alije Izetbegovica, sto je Medjunarodna zajednica iskoristila za uvodjenje pravila o troclanom/ tronarodnom Predsjenistvu, kako bi izbjeglo nezadovoljstvo kod srpskog i hrvatskog stanovnistva u BiH. Ujedno, uravnotezio procenat pristupa vlasti kod predstavnika tri najbrojnija naroda u BiH. Da li ce biti zdravorazumno ostaviti tako uredjeno Predsjednistvo sve do 2002. godine do kada ono ima mandat? Posebice ako se ima u vidu cinjenica da ce se kompletna struktura BH drustva u buducnosti izgradjivati na gradjanskim namjesto nacionalnih temelja. Koliko smisla ima nacionalno predsjednistvo i tom slucaju?
U svakom slucaju, i prije spekulacija, potrebno je sacekati pomenute izborne rezultate. Za sve one koji zele imati mnogo vise/potpune informacije vezane za izborni proces/pravila, web strane OSCE-a za to BiH nude zasigurno najvise informacija.