Promisljanja & analize - 05, Januar 2000.

MSP
28-01-2000

Pozdrav!

Dobrodosli u Novu godinu. Rade li vam kompjuteri jos uvijek? To sam i mislio. Ogromna ulaganja zbog milenijumske bube natjerala je sve da ide glatko, cak i kompjuteri u koje se nije ulozilo nista od toga.

Novo vrijeme i onda? Prava pitanja bi mogla donijeti dobre odgovore. Koliko dugo to treba trajati? Koliko dugo, npr., SFOR i Medunarodna zajednica trebaju ostati u Bosni i Hercegovini? Mozda je interesantnije pitanje koji uslovi trebaju biti uskladjeni, ili jos bolje, koji argumenti se trebaju koristiti da bi se u realnost pretvorili izbori i odluke.

Mnogo toga je receno o ideologiji i cinjenici da je ona jos uvijek prisutna u u zapadnim drustvima, iako su nedefinisane i cesto se poricu. U "Volkskrant"-u (holandske dnevne novine), bila je serija clanaka o ovom pitanju. Sjecam se Anet Bleich, koja je bila skromna, pazljiva i fantasticna zbog toga, ali toliko toga je objavljeno da je postalo nemoguce sve procitati. Mnogi poznati novinari, naucnici i pisci su se trudili da sve to stave na papir. U to su se ukljucili i politicari ali Veliki Bill nije mogao nista drugo osim da slavi blisku istoriju svoje zemlje, a nije bilo drugih koji bi bili sposobni i hrabri da ga potuku. Fenomen u kojem vidite da ideologija, povezana sa karakteristikama kulture tog vremena, jos uvijek igra veliku ulogu.
Osim toga, interesantno je sacuvati sve te napisane i objavljene clanke u vezi prelaza milenijuma i meni to izgleda kao fantasticna kolekcija clanaka, napisanih u kratkom periodu od strane mudrih ljudi koji su pokusali da opisu elemente buducnosti. Na kraju, opisane su i neke vizije. Vjerovatno bi se ovakva kolekcija mogla lako publikovati (ako znate za neke slicne publikacije, na papiru ili na web-u, molimo da nas obavijestite).

Da malo bolje objasnim ono sto sam spomenuo na pocetku o 'koji argumenti bi se trebali koristiti', zelim da kazem sljedece: u ovom momentu, januar 2000.g., izbor o tome koliko dugo (engleski) vojnici trebaju ostati u BiH vidi se kroz (engleske) medije kao izbor politicara u naslovu: 'Mnogi nasi sunarodnjaci nisu kod kuce za Bozic.' U slucaju da su se vojnici stvarno zalili, mislim da je imalo vise veze sa proslavama milenijuma nego sa necim drugim. Nema nikakve veze sa Bosnom (ili Kosovom, Istocnim Timorom, Sjevernom Irskom ili Njemackom, drugim zemljama gdje su stacionirani engleski vojnici i gdje bi Vlada htjela da smanji broj trupa i troskove.)

Mozda se pitate da li ce ikada otici jer, na primjer, jos uvijek su Njemackoj, 50 godina nakon rata, ali na tu stranu rasprave necemo ici ovaj put.

Zbog ove jednostrane argumentacije vjera Bosne je (djelimicno) izrazena plus (engleska) javnost je pokazala da je Bozic daleko vazniji od buducnosti 'dosli smo da pomognemo ljudima u potrebi'. Nije bas dobra lekcija, ako mene pitate.

Posto politicari i svjetske vodje ne razjasnjavaju gdje bi ovaj svijet trebao da ide, mozete zakljuciti da se jos uvijek eksperimentise sa novim svjetskim poretkom. To se moze pretpostaviti i vjerovatno mozemo zivjeti i sa tim. Odnosno nadamo se da svi mogu reci da mogu zivjeti tako. U slucaju da Bozicni praznik zaposlenih postane uticajan faktor, ja vise necu biti dio toga. Svo to vrijeme koriste se stotine argumenata i na kraju onaj sto se tice novca, koji svi zanemaruju, pa cak i posteni i iskreni novinar postane nepodnosljiv i zbog toga nemocan.

Dijalog se mora prosiriti sa trecim faktorom. Svjetski senat u kojem ce ucestvovati i saradjivati nezavisni naucnici, NVO-i, grupe koje se bave okolinom, organizacije za brigu o zdravlju i tako dalje, koji ce davati savjete, praviti studije, davati dozvole i veta. Sizofrenicni dijalog izmedju politike i biznisa (i njihovih medija) sa beskorisnim idejama mora se unistiti. Kao u crno-bijelo ili muskarac-zena vezama, one nece nestati sa rjesenjem. Ta promjena ce se postici samo onda kada se promijeni nacin razmisljanja.
Treci put. Mislim da su Kok, Bler i Sreder jednostavno ukrali ovu frazu i iskoristili je za svoje potrebe, kao mnogi drugi vladari u proslosti koji su koristili kulturne i istorijske simbole i slogane za licnu korist.
Trouglasta struktura moci izbjegava crno-bijelo razmisljanje i donosenje odluka.

Sastanak WTO-a u Sijetlu pokazao je da postoji velika zabrinutost u velikom dijelu javnosti koja ima najvise koristi od trenutnih svjetskih relacija. Ovi ljudi zele samoodrzivost u mirnom drustvu. Cini mi se da ne mozemo nista drugo vec da stalno ponavljamo iste stvari i vicemo nase poruke.

Mozete se prikljuciti vikanju ako zelite

please... Molim te

De groeten en geluk gewenst