Politicki dogadjaji, avgust 1999


* Pakt za stabilnost, mjesec dana kasnije

Zavrsen je prvi Pakt o stabilnosti. Tridesetak dana kasnije, nakon sve pompe koja ga je pratila, moguce je, bez presije i zelje za jeftinom senzacijom, dati osvrt na neke od najbitnijih odluka koje je on izrodio. Prvi samit okupio je devet zemalja sa evropskog jugoistoistoka, 15 clanica Evropske unije, te predstavnike $AD-a, Rusije i Turske.
Sarajevo su tokom ta dva dana pohodile 42 dvije svjetske delegacije. Fakticki, sve perjanice danasnje politicke scene okupile su se tokom ta dva dana u sarajevskoj Zetri.
Podsjecanja radi, samo odrzavanje Pakta o stabilnosti pokrenuto je od strane Njemacke, te ima za cilj kretanje ka konacnoj mirovnoj stabilizaciji regiona jugoistocne Evrope.
Prvog dana samita, u kasnim posljepodnevnim satima poceo je i prvi sastanak. Radilo se o regionalnom sastanku zemalja clanica pakta kojim je predsjedavao predsjednik Finske Mahti Ahtisari, trenutno na celu Evropske unije.

Regionalna je konferencija imala tri vodece teme, koje su, gle slucajnosti, prezentovala tri clana predsjednistva Bosne i Hercegovine. Alija Izetbegovic, lider Stranke demokratske akcije govorio je o ljudskim pravima, sto je svojevrstan apsurd, imajuci u vidu politiku koju vodi njegova partija. Ante Jelavic, lider Hrvatske demokratske zajednice govorio je o procesu demokratizacije, sto je takoder svojevrstan apsurd, imajuci u vidu politiku koju vodi njegova partija. Zivko Radisic, clan predsjednistva iz Republike Srpske, govorio je o mogucnostima unapredenja ekonomske situacije. Apsurdno takoder, Republika Srpska je vec odavno u ekonomskom kolapsu. Svi oni zajedno izrazavali su generalni stav nesretne Bosne i Hercegovine.
Interesantno je napomenuti da je jedno drzavno mjesto na regionlnom sastanku ostalo upraznjeno. SR Jugoslavija nece biti primjena u Pakt sve dok se u njoj na vrhovnim politickim pozicijama bude nalazio sadasnji predsjednik Zlobodan Milosevic. Iako Jugoslavija nije imala status aktivnog ucesnika, sastanku je u statusu posmatraca prisustvovalo nekoliko delegacija - iz Crne Gore, Sandzaka, te iz same Srbije. Indikativno bilo prisustvo Dragoljuba Avramovica, trenutno jednog od najjacih srpskih opozicionih lidera, cime medunarodna zajednica nedvosmisleno stavlja do znanja ko je njen favorit na mjestu novog predsjednika SR Jugoslavije. Vecina ucesnika Regionalne konferencije izrazila je optimizam glede skorog prikljucenja SR Jugoslavije Paktu, jer, kako to zajednicko saopstenje istice, Jugoslavija je bitan element u ukupnoj sigurnosti regiona. Da li to znaci da ce Medunarodna zajednica krenuti u akciju skorog smjenjivanja Milosevica ostaje da se vidi.
Drugi dan samita zapoceo potpisivanjem sporazuma o granicama izmedu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Franjo Tudman, hrvatski predsjednik, i Alija Izetbegovic, clan predsjednistva Bosne i Hercegovine, potpisali su sporazum kojim se na miran nacin rijesavaju sve sporne tacke dosadasnje granicne problematike izmedu ove dvije zemlje.
Posljednji dio samita bijase skup na kome su ucestvovali predstavnici svih zemalja clanica Pakta o stabilnosti, Evropske unije, $AD-a, Rusije te Turske. Po okoncanju dvosatnog zasjedanja usvojena je Sarajevska deklaracija Pakta o stabilnosti jugoistocne Evrope. Deklaracija, naravno, ne predstavlja nista novo. Puna sveopstih mjesta poput ljudskih prava, tolerancije, medudrzavne saradnje, ekonomskog razvoja, demilitarizacije regiona, borbe protiv kriminala... postavlja jedino pitanje mogucnosti ostvarenja navedenoga.
Sudeci po ambicijama, ovaj bi se put rezultati trebali zaista pokazati stvarnima. Za septembar se najavljuje novi sastanak na kome ce se apsolvirati rezultati koji bi trebali biti postignuti u narednom periodu.
Buducnost ce pokazati od kakvog je zaista znacaja biti ovaj samit. Vec mnogo puta do sada ova su pitanja bila povlacena, no, njihovo rijesavanje se najcesce zavrsavalo neuspjehom.
Da li ce Medunarodna zajednica i zemlje regiona i nakon sastanka ovoga ima pravo na nove neodlucnosti i nove ratove? Ili to pak ovisi o nekim drugim faktorima.
Americkom, naprimjer.

Sama situacija u Sarajevu izgubila je onu dozu euforije koju su potencirali lokalni mediji tokom jdana samita. Za napomenuti je da je vecina gradskih saobracajnoca blokirana te da su noge glavno prevozno sredstvo, sto je kod ljudi izazivalo asocijacije na dane minulog rata, te takoder, povlacilo psovke na racun delegacija koje pored pjesaka prolaze u automobilima.
Koliko se zapravo Pakt o stabilnosti razlikovao od bronih pokusaja smirivanja evropskog jugoistoka koji su mu prethodili? Cini mi se kako je Medjunarodna zajednica ovaj trenutak dozivila kao jednu od posljednjih prilika za mirenje ovdasnjih plemena. Uz mogucnost licnog profita, naravno.
Nije slucajano sto je bas ovaj trenutak izabran za odrzavanje samita. Region jugoistocne Evrope nalazi se na novom pocetku. Po okoncanju vecine ratnih dejstava te sloma fasistickih rezima, koji su karakterisali region tokom posljednjeg desetljeca, Medjunarodna zajednica koristi priliku za afirmisanje (novog svjetskog) poretka koji bi se umjesto na ratovanju bazirao na ekonomskoj saradnji. i licnoj dobiti. Strategija se mjenja. Nekada se radi vlasti ljude uglavnom zavadjalo, danas, da bi vladali evropskim jugoistokom, internacionalci ga prvo moraju smiriti. Stvari su otisle predaleko. Ili su bas tamo I trebale otici.
Bosna i Hercegovina je na prvom samitu debelo profitirala. A ponegdje I debelo spusila lovu.
Licni profit Bosanaca koji su uzeli ucesca u organizovanju cirkusa ovaj put nece bit uzet u obzir.
Potpisan je sporazum o granicama sa susjednom Hrvatskom. Franjo Tudjman je morao pred svim bjelosvjetskim politikasima staviti paraf na papir kojim se odrice svih pretenzija na BH teritorij. Dok su se Izetbegovic i kompanija zadovoljno smjeskali, Tudjmanu vjerovatno nije bilo lako.
Pogotovo sto ga zbog iste te Bosne i njenih granica sve izvjesnije ceka mjesto u Hagu. Da paraf na papiru nije samo puka formalnost govori cinjenica da je vec rijeseno pitanje zapadnih granica Bosne i Hercegovine. Takodjer, pitanje obalnog podrucija oko Neuma. Tek podsjecanja radi, o ovim se lokacijama prethodnih godina raspravljalo do u nedogled, bez vidnog progresa.
Ekonomski plan povezivanja regiona je nesto dugorocniji, te je samim tim potreban duzi vremenski period za pracenje njegove realizacije. Izvjesno je, ipak, da ako se kontakti intenzivirani nakon samita nastave ostvarivati i u buducnosti, odrzani ce samit dosta imati nekog smisla. Sredinom septembra u Briselu ce se odrzati prvi regionalni stol Pakta o stabilnosti. Svako malo pa ce se novi ideolozi okupljati te analizirati rezulte postignutog.
A mozda to i nije tako lose?
Mozda?!

*Carlos Westendorp napustio Bosnu i Hercegovinu
Skoro pa dvije godine nakon preuzimanja funkcije Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Carlos Westnedorp odlazi sa ove funkcije. Da li su dvije godine bile previse ili ne, tek, Carlos odlazi kako bi predstavljao svoju zemlju u Evropskom parlamentu.
Westendorp je kao Visoki predstavnik Medjunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini krajem juna odrzao svoj posljednji govor u Vijecu sigurnosti u New Yorku. Pomenuti je govor bio svojevrstan rezime njegove dvogodisnje bosanske odiseje. Tek podsjecanja radi ovaj je manje ili vise (u ovisnosti o licnim afinitetima, jel?) simpaticni Spanjolac za svoga mandata morao smijeniti 16 visokih politickih duzosnika (ukljucujuci predsjednika Republike Srpske - Nikolu Poplasena). A one manje bitne da ne pominjemo. Takodjer, trebao je donijeti 45 odluka u skladu sa odrednicama Madridske i Bonske konferencije. A koje lokalna vlast nije bila u stanju. Te je kao takav o ovim izvjestajima pomenut vise no Izetbegovic, Jelavic i RadisIc zajedno. Vec je poznato da je manje ili vise sve sto predstavlja sadasnji identitet ove drzave kreirao upravo Westendorp. Himna, zastava, pasosi, valuta... spisak bi bio predugacak. Iskustvo je pokazalo da je to jedini mogucI nacin rada sa zaracenim bosanskim poglavicama. A bio je uspjesan. Iz ove perspektive izgleda tako. Nakon dvije godine Westendora, ipak postoje izgledi da ce od Bosne i Hercegovine jednom postati drzava.
Novi Visoki predstavnik dolazi iz Austrije. Vrijeme i djela pokazat ce koliko je Wolfgang Petric bio dostojan svoga prethodnika. Zasigurno, on ima stabilnu politicku situaciju i platformu koju mu je Westendorp ostavio u amanet. Koliko ce je on iskoristiti ostaje da se vidi. Takodjer, ostaje na vidjenje koliko ce se promjeniti ovdasnja vlast. Ako to neko uopste ocekuje.
Ili su neke stvari jednostavno nepromjenjive.

*Pukla bruka, a prije nje i pare
Pukla bruka u svijetu. New York Times objavio je u broju od 17. avgusta kako su Izetbegovic i ekipa u posljednjih nekoliko godina maznuli vise od jedne milijarde dolara. Americkih, naravno. Na najrazlicitije nacine - jedino im je kradja spojna nit.
Koliko je to drska laz, satima su se nakon toga trudili objasniti Izetbegovicevi dupelizacki mediji - Dnevni Avaz i BHT, potpomognuti horom Zelenih beretki, Mladih Muslimana i brojnih drugih patriota. Na najuvjerljiviji i srceparajucI nacin, prizivajucI duhove onih koji za "slobodnu, demokratsku i koju jos..." Bosnu i Hercegovinu dadose svoje zivote.
Chris Hedges, nespretni autor teksta poziva se na izvjestaj Antikorupcionog tima, koji je objavljen na ni manje ni vise nego 4000 stranica. Bez bas previse dokaza, sto ga kako Izetbegovici tvrde, moze stajati tuzbe. Mada, svi koji to zele da znaju, ne trebaju dokaze. Oni su tu - oko nas. A ako ih zelimo vidjeti.
Tek podsjecanja radi, pocetkom prosle godine iz Londona su stigle informacije o golemoj korupciji u Bosni i Hercegovini. Naravno, Izetbegovic je kao najvecI frajer trazio od strendjera da objave dokaze, ako ih imaju.
Apsurdno, ali dokaze o korupciji u drzavi morao je nesto kasnije dati sam Izetbegovic, mada svjesno minimalizirajucI krivicu onih koji su to cinili. Kao, "narode, kralo se za vase dobro...". A narod naivan pa vjeruje.
U London je isao tim iz Bosne kako bi ispitao pomenute navode, no, kad su se vratili nije im bilo omoguceno objaviti nalaze na valjan nacin. Izgleda kao da dokazi ipak nisu dobrodosli u javnosti.
Ista se prica ponovila i ovaj put. Izetbegovic je nastupio drsko i emocijama poneseno. Ako imaju dokaze neka ih objave. Dok u isto vrijeme moli svevisnjeg da mu Antikorupcioni tim ne ispuni tu zelju. Dokaza ima na pretek.
Samo me zanima kako ce se zavrsiti ova epizoda. Novim izvjestajem, koji ce se pojaviti za godinu dana i ponovnim Izetbegovicevim trazenjem dokaza za gladnu javnost, ili...
U medjuvremenu, kradja, korupcija, mafijastvo i slicne reference danasnje Bosne i Hercegovine i dalje ce biti na snazi.

Franjo Tudjman - na putu za Hag (kroz Sarajevo)
Sa zeljom ili bez nje, ipak, posljednji je broj sarajevskog tjednika BH Dani naisao na burne reakcije. Posebice u pojedinim zemljama bivse Jugoslavije.
A evo i zasto.
Elem, prvu stranu posljednjeg broja krasi naslov koji otkriva tajno pripremanje optuznice protiv Franje Tudjmana, predsjednika lijepe njegove. A unutrasnjost tjednika tekst, koji poblize objasnjava detalje vezane za citav slucaj. Sve to pod kodom IT-99-35, sto je zapravo, oznaka za optuznicu protiv Tudjmana. Kako BH Dani tvrde, samo podizanje optuznice postalo je neupitno. Jedno je neizvjesno da li ce to uciniti Louise Arbour, u nekoliko preostalih sedmica svoga mandata, ili pak Carla Del Ponte, novodolazeca glavna tuziteljica suda.
Sto mnogima zvucI sokantno i neprihvatljivo. Optuznica! Dok drugi to ocekuju vec godinama.
Fakat je da ce samo podizanje optuznice (kada do njega dodje) jos vise pogorsati odnose na relaciji Zapad - Hrvatska. Koji su ionako losI zbog odbijanja hrvatskih vlasti da haskom tribunalu izruce generale osumljicene za ratne zlocine. I, kako ce to utjecati na globalnu situaciju u regionu? Revnosna "Udruga hrvatskih novinara za zastitu ustavnog poretka i Franje Tudjmana" hitro je reagovala proglasivsI cijeli slucaj izmisljotinom.
Ipak, nisu se bas potrudili argumentovati to.
Bila ovo istina ili ne (a ne vidim razloga za sumnjati, imajucI u vidu recentnu Liderovu proslost), tek, ostaje zakljucak. Mate Boban je nekoliko mjeseci unatrag zavrsio na zagrebackom groblju, KaradzIc, Milosevic i Tudjman su sve blize haskim sudnicama i celijama. Nedostaje jos samo Izetbegovic da poker pacova bude potpun.
No, sudeci po sve ekspeditivnijem radu haskog tribunala, niti na posljednjeg od pacova nece trebati cekati dugo.
Ako u medjuvremenu ne krene Bobanovim stopama.