. Glasanje na podrucju Bosne i Hercegovine odrzano je u 15 gradova, a na ukupno 29 birackih mjesta. Prema informacijama iz Hrvatskog veleposlanstva, odziv biraca u toku oba dana glasanja bio je veci od ocekivanog. U tolikoj mjeri da su visesatna cekanja na izbornim lokacijama bila sasvim normalna pojava. Voditeljica promatracke misije OESS-a, Halle Degn, na zagrebackoj press konferenciji izjavila je kako izborni postupak na podrucju Bosne i Hercegovine nije bio dobro organiziran.

BiH se nalazila na 11-toj izbornoj listi - listi za dijasporu, koja ima oko 350 000 hiljada registrovanih biraca. Od toga cak 320 000 hiljada u Bosni i Hercegovini. Prema podatcima iz Hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu, od sveukupnog broja registriranih biraca u BiH, 25 do 30% bosanskohercegovackih Hrvata odazvalo se glasanju za Zastupnicki dom. Na biralista se dolazilo organizovano, cesto u aranzmanu HDZ-a (a ponekad i katolicke crkve). Sto naravno nije cudno, imajuci u vidu visegodisnju povezanost sada vec bivseg hrvatskog vrha sa BH Hrvatima. Takodjer, imajuci u vidu karakter te povezanosti.

Sudeci po prezentiranim rezultatima, HDZ je u BiH dobio priblizno 100 000 hiljada glasova (u postotcima 90% glasova), dok su ukupni pobjednici izbora HSLS/SDP u BiH dobili tek oko 4000 glasova (u postotcima priblizno 3, 70%). Slican rezultat ostvario je i HSP, dok su rezultati ostalih ucesnika izbora zanemarljivi.

Rezultat glasanja u BiH je potpuno ocekivan. HDZ je jedina politicka partija iz Hrvatske stalno (a i vise od stalnog) prisutna na BH prostoru. Upitno je koliko ce izborni poraz utjecati na njihovu aktivnost u Bosni i Hercegovini. I uopste, kako ce se smjena hrvatske vlasti odraziti na daljnju politiku prema BiH.

Uplakani glasnogovornik Hrvatske demokratske zajednice BiH Zoran Tomic izjavio je poraz HDZ-a na izborima za Hrvatski drzavni sabor neocekivan. No, dodaje Tomic, HDZ BiH izrazito je zadovoljan cinjenicom da je HDZ u BiH dobio oko 90 posto povjerenja birackog tijela.

Reagovale su i ostale BH policke partije.

SDA k'o SDA. "Ostvaruje se vizija Alije Izetbegovica o slaboj Srbiji i demokratskoj Hrvatskoj kao elementima koji ce pomoci implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH", rekao je Mirza Hajric, Izetbegovicev savjetnik. Hajric pritom nije govorio da li Izetbegoviceva vizija Bosne i Hercegovine u bliskoj buducnosti sadrzi SDA i njoj slicne partije, koje su u dosadasnjem periodu uglavnom odmagale implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH.

Predsjednik SDP BiH, Zlatko Lagumdzija izrazio je ocekivanje da ce, poslije promjena u Hrvatskoj, uslijediti i promene u BiH, na nadolazecim izborima, uz tihu nadu ponavljanja hrvatskog izbornog scenaria, a u bosanskohercegovackom slucaju.

Jednako je zadovoljna i Biljana Plavsic, predsjednica Srpskog narodnog saveza. Ona tvrdi da rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj "pruzaju nadu" u nestanak dosadasnje politike u toj zemlji, koju Bilja dozivljava kao ekstremnu i sa "dosta ustaskih komponenata". Uz nadu da ce novoj hrvatskoj vlasti jedan od prioriteta biti rijesavanje srpskog pitanja u Hrvatskoj. Takodjer, povratak izbjeglih i prognanih Srba i istu drzavu.

Kao sto je vidljivo, vecina BH zvanicnika pozitivnim prihvata HDZ-ov poraz/pobjedu oporbe (naravno, sem samog HDZ-a). No, da li su i koliko isti ti BH zvanicnici spremni na promjene u BH drustvu? Jer, neprihvatljive su izjave o ekstremnosti hrvatske politike dok su njeni kriticari (jednako ekstremni) jos uvijek na vlasti u Bosni i Hercegovini.

Glasanje za hrvatske predsjednicke izbore u Bosni i Hercegovini, osim u Hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu, odvijalo se na jos trinaest lokacija. Ovoga se puta na izbore odazvalo tek nesto vise od 15%, od ukupno 320 000 registriranih biraca na BH podrucju. Jednako slucaju minulih pralamentarnih izbora, na listi za dijasporu (a BH Hrvati cine gro te liste) ubjedljivu je vecinu dobio Mate Granic, predsjednicki kandidat sa HDZ bekgraundom - za razliku od same Hrvatske, gdje su vecinu u izbornim jedinicama dobivali ili Mesic ili Budisa. Interesantno je da je lista za dijasporu ujedno jedina izborna jedinica u kojoj je Granic dobio vecinu. Slab odziv hrvatskog birackog tijela iz BiH neki su tumacili losim vremenskim okolnostima, a drugi, opet, cinjenicom da se nema vise za koga glasati. U tom smislu, upitno je da li ce se, i u kojoj mjeri, BH Hrvati odazvati drugom krugu hrvatskih predsjednickih izbora - za glasati im se nude samo "komunisti". Bez obzira na to da je HDZ za drugi krug izbora svom poklonstvu prepurucio glasanje za Budisu. Pomenuto raspolozenje ovdasnjeg hrvatskog puka slikovito docarava poruka koja je nedavno osvanula na ulazu u tzv. Herceg Bosnu (aka Bosnu i Hercegovinu), sto je izvrsno dokumentovao splitski Feral Tribune. Na parolu kojom se izrazavala dobrodoslica u Herceg Bosnu, revoltirani su, a uz to i dovitljivi Hercegovci, dodali jos i "Drugovi i drugarice", ukljucujuci i dvije petokrake. Sa jasnom aluzijom na ogorcenje glede pobjede "komunista" u Hrvatskoj. Upitno je da li ce slijepo poslusno HDZ biracko tijelo pratiti naloge svoje partije i u ovim slucaju?

U Bosni i Hercegovini su se hrvatski izbori (na ovaj nacin) odrzali mozda i posljednji put. Visoki predstavnik OHR-ove misije u BiH, Volfgang Petric, izjavio je kako do 2003. godine Hrvatska i Bosna i Hercegovina moraju rijesiti problem gradjana sa dvojnim drzavljanstvom. U protivnom, povlasteni ce se gradjani morati odluciti tek za jedno od dva drzavljanstva koja im se nude. Izvjesno je da ovakav postupak ima za cilj smanjenje dosadasnjeg (cesto pretjeranog) upliva hrvatske vlasti u BH politicko tkivo. Da tako razmislja i ostatak Medjunarodne zajednice, pokazuje izjava koju je Zak Klajn, voditelj misije UN-a u BiH, dao Slobodnoj Dalmaciji. U pomenutoj se izjavi navodi kako "hrvatska vlada treba jasno reci Hrvatima u BiH: "Vi ste drzavljani BiH, mi vas podrzavamo, vi ste konstitutivan narod, podrzavat cemo vas da kao takvi ostvarujete svoja prava i pomoci cemo vam u povratku izbjeglica". I njihov bi se odnos tu trebao i zavrsiti. Po Klajnovoj tvrdnji, Hrvati u BiH su cesto bili krivo vodjeni obecanjima i nacionalistickim vodjama koji su ih iskoristavali. Sada bi se stvari trebale mjenjati.

Dolaze vremena kolektivnog popravnog ispita.
Po svemu sudeci.

Bosna i Hercegovina dobila je Zakon o granicnoj sluzbi. Slijedi kratka hronologija donosenja Zakona:
Dva mjeseca unartag, prihvatajuci Njujorsku deklaraciju, bosanski su se lideri obavezali formirati zajednicku pogranicnu sluzbu. Sto naravno nisu ucinili. Na sjednici Predstavnickog doma Parlamentarne skupstine BiH, odrzanoj u utorak, Zakon o granicnoj sluzbi nije usvojen. U srijedu, na zasjedanju Savjeta bezbjednosti, odrzanom u Njujorku, Ricard Holbruk, autor svih sporazuma od Dejtona naovamo, optuzuje tri lidera za nesposobnost. Istog dana u Sarajevo salje Zaka Klajna sa preporukom OHR-u da iskoristi ovlastenja i donese dekret o zajednickoj pogranicnoj sluzbi. U cetvrtak iz ureda OHR-a stize saopstenje - fanfare - Visoki predstavnik Wolfgang Petrisch nametnuo je/samostalno usvojio Zakon o drzavnoj granicnoj sluzbi. Jos jednom.
Kada predstavnici BH vladajucih tijela nisu u stanju izglasati zakon sami.

Donosenjem pomenutog zakona omogucava se efikasnija borba protiv krijumcarenja, kriminala i ilegalnih imigracija, sto je sve cesca pojava na BH granicnim prelazima. Takodjer, funkcionisanjem ove sluzbe entiteti dobivaju mogucnost popunjavanja budzeta povecavanjem prihoda od carina. Zajednicka pogranicna sluzba ima nadleznost u krugu 10 km granicnog pojasa. Funkcionisanje takvog zakona, omogucit ce Bosni i Hercegovini integraciju u evropske tokove. Jasno, svi oni koji su do sada svoj finansijski uspon bazirali na neplacanju carina, svercu i slicnim crnomarketskim dovitljivostima ostaju bez sigurne zarade. A dobar dio crnomarketasa situiran je u u BH vladajucim tijelima. Otud otpor.
Da li je upitno je u kom ce periodu Zakon poceti funkcionirati? U Republici Srpskoj, jos od od potpisivanja Njujorske deklaracije, postoji otpor prema zajednickoj granicnoj sluzbi. Ona ce biti sastavljenja sukladno popisu stanovnistva iz 1991. a ne 1997. godine, kako su to iz RS-a zahtijevali. Jasno je da takav zakon favorizuje BiH kao cjelovitu drzavu, a ne kao skup dva zasebna entiteta. Sa druge strane, federalni partner po prvi put od 1992. godine dobiva priliku da bude prisutan na cjelokupnom granicnom podrucju BiH. Oni se zasigurno nece protiviti. Bez obzira na materijalne gubitke.

Sto se Petricevog tima tice, OHR je objavio da je krajem januara u austrijski Graz na obuku otisla vec druga grupa buducih drzavnih granicara. Pa ko izdrzi duze.