Medjunarodni sekretarijat je osnovan u Pragu a postoji i zapadni Ured za vezu smjesten u Hagu (Holandija). Postoje i drzavne podruznice u svim zemljama regije Helsinkija.

 Posto hCa zeli da stvori garancije za slobodu, demokratiju i postovanje ljudskih prava u Evropi, ukljucujuæi tu i zastitu svih oblika gradjnske inicijative, posebna paznja je posvecena zemljama koje su se nazle u sukobu. Posebno, hCa  podrzava poduzetne ljude koji se bore da odrze gradjanske vrline u situacijama rata, haosa i ugnjetavanja. hCa je otvarala svoje urede u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci ( BiH ) Tbilisi-ju ( Gruzija ). Planovi za otvaranje ureda u Pristini (Kosovo) i Turskoj su u pripremi.

 Ured hCa u Tuzli

 8. aprila 1995, hCa je zvanièno otvorio svoj ured u Tuzli. Od tada je ovaj ured bio aktivno ukljucen u promociju, jacanje i povezivanje graðanskih incijativa u Tuzli i BiH. hCa Tuzla radi u bliskoj saradnji sa forumom grdjana Tuzle i raznim drugim lokalnim organizacijama.

 Jedan od glavnih dogaðaja koje je hCa organizovala u BiH bila je generalna skupstina u Tuzli u oktobru 1995, koju hCa odrzava otprilike svakih 18 mjeseci. To je medjunarodni skup oko 1000 aktivista sirom Evrope, Sjeverne Amerike i ostalih zemalja svijeta. Veliki broj radionica i plenarnih sjednica omogucuje forumu da raspravlja o politici hCa i razvije nove projekte. Teme radionica ukljucju humanitarne intervencije, pitanje zena, zakone o drsavljanstvu, gradjansku ekonomiju, nenasilno rijesavanje sukoba, medjureligijski dijalog, ulogu medija u konfliktima i sl. Iako je u vrijeme odrzavanja generalne skupstine bio rat u Bosni, 600 ljudi iz bivse Jugoslavije, Evrope i Sjeverne Amerike doslo je u Tuzlu kako bi ucestvovalo u sjednici. Ovi ucesnici predstavljali su medjunarodne organizacije, vlade drzava, opstine i naravno razne vrste gradjanskih incijativa. Pored diskusije o temama vezanim za nevladine organizacije, mi smo se fokusirali na ulogu koju meðunarodna zajednica i gradjanske incijative ( u BiH i vani ) mogu igrati i rijesenju sukoba u Bosni.

 Zadatak hCa u Tuzli?

 Glavni zadaci Ureda hCa u Tuzli su:

 1. Jacanje i povezivanje graðanskih incijativa u gradovima BiH i inostranstva. hCa Tuzla je uspostavio kontakte sa raznim gradjanskim incijativama u BiH i namjerava da podrsava i promovise njihove aktivnosti, da im nalazi kontakte sa ostalim partnerima, da im pomaze u organizaciji.

 2. Podnosenje redovnih izvjestaja i clanaka o perspektivama gradjanskog drustva, radu raznih lokalnih grupa koje se bave mirom, ljudskim pravima, demokratijom, nezavisnim medijima, kulturom, obrazovanjem, itd., i politickom, drustvenom i vojnom situacijom u Tuzli i drugim mjestima. Ovi izvjestaji se salju raznim partnerima, graadjnskim incijativama, vladama, evropskim institucijama, itd.

 3. hCa je posrednik i promoter projekata raznih organizacija i osoba u Tuzli i van nje (novinara, nevladinih organizacija, opstina, skola, politicara... ) u praksi to znaci identifikacija konkretnih projekata u Tuzli kojima trebaju partneri iz inostransva i pomaganje kolegama iz inostranstva, odgovaranjem na upitnike uspostavljanjem komunikacija sa raznim lokalnim organizacijama, organiziranjem delegacija u Tuzli, itd. hCa takoðer daje tehnicku pomoc lokalnim grupama u smislu koristenja faksa, kompjutera i meðunarodnih telefonskih linija u Uredu hCa.

 4. Aktivno promovisanje medjunarodne saradnje i projekata izgradnje u Tuzli. hCa je npr. bila aktivno ukljucena u uspostavljanje projekta Holandskih gradovi za Tuzlu. Ova organizacija je kombinacija napora iz lokalnih incijativa, nevladinih organizacija lokalne vlade u Tuzli i Holandiji. Primjenom devet zajednickih projekata, Holandski gradovi za Tuzlu rade za dobrobit Tuzle i njenih graðana.

 Ako imate ikakva pitanja i sugestije obratite se nekom od zaposlenih ovog ureda koji su spomenuti u adresaru ovoga pisma.

 Saznali smo nesto vise tokom kratkog intervjua koji smo uradili sa jednim meðunarodnim clanom tuzlanskog tima, Miriam Struyk.
 "Postoje mnoge organizacije koje koriste rijec Helsinki: Helsinki Watch, Helsinki Citizens Assembly, Human Rights Watch, a svi oni dolaze iz helsinske Povelje o ljudskim pravima, koju su potpisale mnoge zemlje 1975 god. Svima njima je ova povelja bila osnova, ali one su sve nezavisne. Sreæom mnoge od njih saradjuju i informisu jedne druge."
 "hCa radi i dijeli zgradu sa forumom graðana Tuzle. Tome ima vise razloga. Ovaj forum je postojao u 1993 kada  su se pojevile tenzije izmeðu gradjana Tuzle. Pocetak foruma bio je ziroki protest gradjana Tuzle protiv svih formi ekstremizma. U to vrijeme osnivaci foruma su koristili i zastitu medjunarodnih organizacija. To su korijeni nase saradnje."
 Postoje neka kritièka pitanja u vezi cinjenice da meðunarodna zajednica donira izdavanje tako mnogo magazina u BiH, a takav je slucaj i sa magazinom koji sponzorira hCa.
  "U pocetku je vazno da se ove aktivnosti desavaju, kasnije se radi na tome da se one rade na najbolji nacin. Na primjer: nedavno smo organizovali jedan festival ovdje. To nije bio prestisni i spektakularan festival ali svih dvadest ucesnika iz razlicitih gradova Bosne mislili su da je to njihov festival. Tako je atmosfera  bila stvarno dobra, a i dali su nam i ideje za buducnost. Nije stvar u onome sto smo stvorili vec u samom procesu. Saradnja æe nas dovesti i do kasnijeg spajanja."
 Na kraju smo pitali da li je moguæe da dodamo i jednu licnu notu ovom intervijuu sto nam je Miriam i dozvolila.
  "Moram se prilagoditi. Ovdje se nalazi mnogo stranaca koji misle da bi njihov (strani) nacin rada i ponasanja  trebao biti uvezen ovdje. Ali to mora biti obostarni proces. Takoðer ovdje dolaze ljudi koji potrose 5000 DM kako bi izvidili situaciju i na kraju im ostane 200 DM za projekat. Njih ne mozes samo tako otpisati jer to su ljudi sa dobrom voljom. Ali mi bi smo zeljedli da oni npr. potroze 200 DM na fax i 5000 DM za projekat. Trebalo mi je dosta vremena dok se nisam navikla na situaciju oko mene."
 "Znas cudno je, mi radimo na projektu za izbjeglice koji je namijenjen onim izbjeglicama koje bi se seljele vratiti. Radimo sa izbjeglicama iz Bijeljine koje su u Tuzli i sa izbjeglicama iz Tuzle koje su u Bijeljini u RS. U Tuzli je 10000 ljudi a u Bijeljini 4000 ljudi koji su registrirani za povratak. Kad razgovaramo sa ovim ljudima vidimo da nije bilo problema izmedju ova dva grada. Tokom citavog rata oni nisu imali problema jedni s drugima. Njih su pravile vlasti. A to je nacionalizam. A dalje, trebate znati da postoje stalni problemi izmedju ljudi iz Tuzle i Sarajeva koji su na istoj strani..."

 Prije nego smo se nasli u kompleksnoj situaciji Sarajeva, zahvalili smo se Miriam za objasnjenje aktivnosti hCa i za njeno gostoprimstvo sa obecanjem da cemo se vratiti u Tuzlu.

 Nasa druga misija: uspostavljanje kontakta sa muzicarima i organizatorima.

 Suocili smo se sa jos jednom bosanskom komplikacijom. Ako udjes negdje kao stranac sa koferom u ruci, ljudi odmah vide stvari dva puta vecim. Vrlo je tesko ubijediti ljude da ti nisi ovdje da ponudis koncert godine, nego nekoliko koncerata koji mogu da popune vrijeme izmedju ovih velikih koncerata. To su koncerti gdje bendovi sviraju gotovo besplatno, gdje organizacija ne zahtjeva novac, gdje su tehnicari za zvuk i rasvjetu vrlo jeftino placeni, tako da bi bilolijepo od vlasnika toga prostora da se ponasa razumno. To bi bila velika prednost za ljude sa malo novca koji bi mogli  doci na ove koncerte bez brige o tome sta ce sutra jesti. Ali prema drustvenim vrijednostima niko, a posebno ne od onih koji imaju neki oblik kontrole to i ne ocekuje. To je jedan od otrovnih dijelova kapitalizma. Naucili smo ih materijalizmu, a oni su bili dobri ucenici. Sada je buducnost nasa!
 Posjetili smo i disko Palma, bezukusno sastajaliste pretrpano ljudima. Pokazalo se nemogucim da se sretnemo sa vlasnikom tokom nase kratke posjete, ali ostavili smo poruku i vraticemo se za nekoliko sedmica.

 Drugi dio ove teme: kontaktiranje se muzicarima Romima koji su zainteresirani za festival u Holandiji. Tu je bilo i nekih problema. Mnogi Romi su otisli, a vecina ih se prilagodila drustvu. Oni vise sviraju bosansku narodnu muziku nego tradicionalnu romsku. Preko zefa zajednice Sabana, sreli smo se sa Razidom, dobrim bubnjarom s  kojim smo razgovarali o mogucnostima i teskocama putovanja u Holandiju. Na srecu rezultati ovoga moce se cuti u Holandiji ovoga juna.
 

 Holandski gradovi za Tuzlu

 Ova organizacija ima devet projekata koje podrsavaju mnoge holandske opstine npr. saradnja predgraða i projekti infrastrukture, otvoreni univerzitet, kulturna saradnja, obdaniste, podrska osnovnim i srednjim skolama, podrska djeci i starijima, program za traumu i rad sa izbjeglicama i raseljenim osobama. Poprilicna lista holandskih opstina podrzava ovaj projekat: Rotterdam, Delft, Dordrecht, Zutphen, Breda, Thorn, Almere, Epe, Haaksbergen, Tilburg, Amsterdam, Soest, Vlaardingen, Denhaag i Utrecht, a svaki od gradova ima svoju specijalnost. Kao na primjer donacija kontenjera za smeæe, cvijeca, ulicne rasvjete, javnog transporta, liftova, hidropumpi, krovova, prozora, sportske opreme itd.  Projekat Holanski gradovi za Tuzlu za mene je veliki primjer koji izbjegava politiku, ali nudi nesto i za buducnost. Firme i opstine koje bi zeljele da pomognu BiH mogu se obratiti jednom od incijatora, Martimu Aaldersu, na adresi u adresaru.

 Radio Kameleon

 Mi smo mislili da idemo na mjesto koja smo vidjeli u Sarajevu ali ipak smo bili iznenadjeni. Radio Kameleon je jako dobro opremljena radio stanica u velikoj zgradi sa svom muzikom na hard disku, sa CD pisaèima i automatskim CD 100 loader system-om. Ima  sistem za montazu dinglova sa ekranom koji se aktivira na dodir i odlicnu digitalnu miksetu. Na sva pitanja je li ovo bilo donirano odgovor je bio negativan. Ako kasemo da nezavisan za nas znaci nezavisan od politicara i biznismena on nas pogleda vrlo cudno.
 " Mi smo poslovni ljudi, sto je vise izbora to nas politicari vise placaju." Sada sam ja pogledao cudno. Ovdje se cini da materijalizam pravi rupe u drustvu. Iako mislim da se radio Kameleon  naporno trudi da ostane nezavisna stanica, bice tesko slusati svima za cijenu koju samo neki mogu platiti. Mozda je ovo u Tuzli manje znacajno jer nacionalisti ne vladaju ovim gradom, ali vraticemo se na to kasnije.

 Telex

 Na nasem putu do radija Kameleon, susreli smo poznato lice. Ova zena nas je vidjela u bubnjarskim radionicama benda CoMuSa i pozvala nas da posjetimo Telex. Ona je direktor Telexa, omladinskog centra koji organizuje obrazovne i aktivnosti u slobodno vrijeme. U okviru Telexa nalazi se soba za probe za bendove, stoni tenis,radionica za dzez balet, kompjuterska soba (sa internet vezom) i radionicama za dramu, poeziju i slicne aktivnosti.

 Napustamo Tuzlu. Umorni ali zadovoljni  znajuæi da cemo se uskoro vratiti na ovo prijateljsko mjesto.