SOS Kinderdorf

Putujuci ka Dobrinji, pogled nam skrece novoizgradjeno naselje, blok kuca koji odisu neobicnom svjezinom i radoscu. Stanovnici toga sela uglavnom su djeca. Za inat smrti, tu se radja zivot. I raste. Na obroncima brda Mojmilo, izmedju Olimpijskog naselja i Dobrinje, smjesteno je SOS Kinderdorf Djecije selo. Zove nas k sebi. Prihvatamo poziv i dolazimo. Nas domacin i sugovornik zove se Jasenko Sokoljak, direktor sela. Razgovor pocinje.

Mozete li nam, na pocetku, reci nesto vise o dosadasnjem postojanju i radu  organizacije SOS Kinderdorf, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu?

SOS Kinderdorf osnovan je 1948. godine, kada je pokojni Herman Mainer, nas osnivac, napravio prve tri kuce u Austriji, za djecu bez roditeja i djecu bez roditeljskog staranja. Napravio je akciju na vrlo originalan i vrlo popularan nacin, tako sto je na hiljade adresa u Austriji poslao opise svoje ideje i trazio od gradjana da toj djeci poklone samo po jedan siling. Odaziv je bio tako veliki da je Herman Majner napravio prvo selo, uskoro i drugo, a onda i prvo selo izvan Austrije, tako da danas, u 1998. godini, SOS Kinderdorf internacional postoji u 128 zemalja. Zapravo, tesko je nabrojati zemlje u kojima nema SOS Kinderdorfa. Prvi i osnovni zadatak organizacije jeste zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, bez obzira da li djeca imaju roditelje ili ne. Djeca, ukoliko nemaju roditeljskog staranja, mogu doci u SOS Kinderdorf. Organizacija odgaja i vaspitava djecu u porodicnoj atmosferi, za razliku od ostalih institucija, koje podrzavaju kolektivitet i tzv. "domski smjestaj". Djeca ziveci u porodicnom okruzenju, kao sto se pokazalo u prethodnih 50 godina, izrastaju u zdrave licnosti. Svaka SOS Kinderdorf porodica ima svoju kucu, u kuci zivi SOS majka, sa prosjecno sest djece. U azijskim zemljama taj je broj malo veci i u skladu je sa njihovim lokalnim prilikama, tako da npr., u Indiji majka ima cak i desetoro djece, dok u Evropi taj broj ne prelazi sest. SOS Kinderdorf u odgoj uzima djecu do 10 godina starosti, i tako je i u Bosni i Hecegovini, no tu naravno postoje izuzetci prelaska gornje granice starosti, u slucajevima kada se primaju braca i sestre, jer, u principu, mi nikada ne razdvajamo djecu. Prihvatamo ih ili sve, i bracu i sestre, ili ostavljamo da se na drugi nacin zbrinu. Djelujemo u skladu sa lokalnim propisima u svakoj zemlji, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Djecu dobivamo preko drzavnih organa, centara za socijalni rad, koji se nama obracaju zahtjevom, potom mi djecu pregledamo medicinski i odlucujemo o prihvatu ili neprihvatu djeteta. Ovo moze izgledati jako grubo, o prihvatanju ili neprihvatanju djeteta, ali, mi smo organizacija koja moze prihvatiti samo zdravu djecu iz razloga sto majka ima sestsoro djece i ona nema dovoljno vremena da se, za primjer,  cetri sata dnevno brine samo o jednom djetetu. Mi nismo takav projekat.

Ko je inicirao izgradnju Djecijeg sela u Sarajevu, i da li ste pri realizaciji ideje, od trenutka kada je ona postojala samo na papiru, pa do samog momenta otvaranja sela,  imali konkretnih problema koji su ometali njeno izvrsenje?

SOS Kinderdorf u je u Bosni i Hercegovini prisutan od 1994. Godine, i buduci da posjedujemo tzv. "Emergency program" u svom djelovanju, takav je program bio prisutan u u Sarajevu za vrijeme okupacije. Konkretnije, postojala su dva programa. Jedan je program obuhvatao pomoc djeci dijabeticarima, buduci da nisu imali lijekove i instrumente koji su im nepohodni, tako da je SOS Kinderdorf pomagao takvoj djeci. Drugi se program zasnivao na finansijskoj pomoci porodica koje su uzele jedno, dvoje ili troje djece bez roditeljskog staranja. To je bila cista finansijka pomoc i podrska tim porodicama. Tokom rata organizovali smo i klub za djecu i omladinu, koji je bio smjesten na dvije lokacije u Sarajevu - jedan na Otoci i jedan u Starom gradu.  Ta dva kluba radila su vrlo uspjesno i uspjeli su organizovati djecu kako bi vrijeme okupacije iskoristili na vrlo kreativan nacin, stvarajuci tako od njih nove muzicare, nove talente iz oblasti likovne umjetnosti, tekstilonog dizajna... Ideja za SOS Djecije selo u Sarajevu proistekla je na osnovu uvida u brojno stanje djece bez roditelja i staranja, tako da je na obostrano zadovoljstvo potpisan ugovor o izgradnji dva SOS Djecija sela u Bosni i Hercegovini, jedno je locirano u Sarajevu, a drugo u Gracanici, u blizini Tuzle. Obzirom da su Sarajevo i Tuzla dva centra koja su primila najveci broj izbjeglica, tako se nastojalo locirati i ta sela. Moram pomenuti da je kapacitet Djecijeg sela uSarajevu 90 djece, a u Gracanici 70 djece.

Koja filozofija stoji iza rada organizacije, i koje su glavne idejne odrednice koje SOS Kinderdorf  propagira kroz svoj rad?

Osnovna ideja SOS Kinderdorfa je prihvatanje djece bez roditeljskog staranja, njihovo vaspitavanje, davanje odredjene edukacije djetetu,  nastojimo zaposliti svako nase dijete kada zavrsi skolu ili fakultet,  te ga pratimo jos odredjeni period dok "ne stane na svoje noge". Dakle, mi prihvatamo djecu bez roditeljskog staranja i trudimo se napraviti od njih sto bolje ljude. Predsjednik SOS Kinderdorfa, takodjer je tako odgojeno dijete. Mi imamo cetri principa u SOS Djecijem selu. To su: SOS dijete, SOS majka,  SOS kuca i SOS djecije selo. Ta cetri principa uvijek nas rukovode u nasem radu. Najvazinje od svega je dijete.

Kakva su iskustva SOS Kinderdorfa pri prihvatanju i odgajanju djece sirom svijeta i sta ocekujete od vlastitog rada, ovde u Sarajevu.

Vecina prihvacene djece zavrsi srednje skole, vecina zavrsi fakultete, post diplomske studije, i takva djeca su dobrodosla u zajednicu, takva djeca uspostavljaju normalne brakove, bez trauma,  i vrlo su sposobna za zivot. Oni su odgojeni u porodici gdje vladaju porodicna pravila, gdje im majka daje potpunu kulturu i obrazovanje. Taj se koncept zasniva na ljubavi, i nevjerovatno je kojom  brzinom dijete prihvati majku i kojom brzinom majka prihvati dijete. To je zaista najveci dogadjaj koji covjek moze dozivjeti. Dijete se toliko veze za majku, da bez nje jednostavno vise ne moze zivjeti. To je ono bozije, sto nam je dato, i to je blagodet na kojoj zasnivamo svoj rad.

Rezultati postojanja Djecijeg sela u Sarajevu, od osnivanja do danas?
 
Gradnja Djecijeg sela uSarajevu pocela je u septembru 1996. Godine, a prva je porodica useljena 23. februara 1998. godine. U medjuvremenu, SOS Kinderdorf je zbrinjavao djecu u iznajmljenim apartmnima, tako da vec danas u selu imamo 24 djece i nadam se da cemo do kraja ove godine imati selo sa 90 djece.

Sta donosi buducnost djecijem selu i sta je njegova savrsena buducnost te kako zamisljate daljnji rad jedne ovakve ustanove u nasem drustvu?

Na zalost, uvijek je bilo, i izgleda da ce uvijek biti djece bez roditelja. Buducnost ovoga sela je, na zalost,vec sigurna, ali moram reci da su djeca koja zive u SOS Djecijem selu sretna djeca. To su djeca koja imaju savrsenu roditeljku njegu, koja imaju savrsene mogucnosti za skolovanje i razvijanje svojih talenata i mislim da ce SOS Kinderdorfovo Djecije selo u Sarajevu biti jedno od najljepsih i najuspjesnijih sela u svijetu.

Kontakt:
Jasenko Sokoljak
Jovana Bijelica do br. 6
71 000 Sarajevo
BiH