hCa je meðunarodna mreza gradjanske inicijative, pokreta,
socijalnih i politickih grupa istoka i zapada koja radi za demokratsku
integraciju Evrope. hCa funkcionise u zemljama potpisnicama finalnog dokumenta
sa Konferencije o sigurnosti i saradnji u Evropi ( Helsinki,1975).
Njen
glavni cilj je da uoblici i promovise poglede, interese i politicke vizije
graðanskog drustva u regiji Helsinkija o evropskoj integraciji i problemima
sa kojima je suocena Evropa. Diskusija o integraciji i problemima u Evropi
ne moze se odvijati samo na nivoima vlada: tu takoðer mora biti ukljuceno
i citavo drustvo a hCa zeli da debatu o Evropi izdignu i izvan nivoa politicke
elite.
Medjunarodni sekretarijat je osnovan u Pragu a postoji i zapadni
Ured za vezu smjesten u Hagu (Holandija). Postoje i drzavne podruznice
u svim zemljama regije Helsinkija.
Posto hCa zeli da stvori garancije za slobodu, demokratiju i postovanje
ljudskih prava u Evropi, ukljucujuæi tu i zastitu svih oblika gradjnske
inicijative, posebna paznja je posvecena zemljama koje su se nazle u sukobu.
Posebno, hCa podrzava poduzetne ljude koji se bore da odrze gradjanske
vrline u situacijama rata, haosa i ugnjetavanja. hCa je otvarala svoje
urede u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci ( BiH ) Tbilisi-ju ( Gruzija ). Planovi
za otvaranje ureda u Pristini (Kosovo) i Turskoj su u pripremi.
Tuzla je prvi grad koji smo posjetili nakon Sarajeva. Oko 140
kilometara sjeverno od Sarajeva , uokruzena sa dva planinska vijenca, to
je grad gdje je dosao najveci broj prezivjelih iz srebrenickog masakra.
To je i jedina opstina u BiH gdje vlast ne drze nacionalisti. Kao rezultat
toga grad nije prenaseljen izbjeglicama, tako da moze postojati novi
problem a to je - od koga ce profiirati politicari? U Tuzli su predgradja
nastala tamo gdje zivi mnogo izbjeglica, a to su uglavnom ljudi sa sela
koji tu zive bolje nego u gradu.
Ured hCa u Tuzli
8. aprila 1995, hCa je zvanièno otvorio svoj ured u Tuzli. Od tada je ovaj ured bio aktivno ukljucen u promociju, jacanje i povezivanje graðanskih incijativa u Tuzli i BiH. hCa Tuzla radi u bliskoj saradnji sa forumom grdjana Tuzle i raznim drugim lokalnim organizacijama.
Jedan od glavnih dogaðaja koje je hCa organizovala u BiH bila je generalna skupstina u Tuzli u oktobru 1995, koju hCa odrzava otprilike svakih 18 mjeseci. To je medjunarodni skup oko 1000 aktivista sirom Evrope, Sjeverne Amerike i ostalih zemalja svijeta. Veliki broj radionica i plenarnih sjednica omogucuje forumu da raspravlja o politici hCa i razvije nove projekte. Teme radionica ukljucju humanitarne intervencije, pitanje zena, zakone o drsavljanstvu, gradjansku ekonomiju, nenasilno rijesavanje sukoba, medjureligijski dijalog, ulogu medija u konfliktima i sl. Iako je u vrijeme odrzavanja generalne skupstine bio rat u Bosni, 600 ljudi iz bivse Jugoslavije, Evrope i Sjeverne Amerike doslo je u Tuzlu kako bi ucestvovalo u sjednici. Ovi ucesnici predstavljali su medjunarodne organizacije, vlade drzava, opstine i naravno razne vrste gradjanskih incijativa. Pored diskusije o temama vezanim za nevladine organizacije, mi smo se fokusirali na ulogu koju meðunarodna zajednica i gradjanske incijative ( u BiH i vani ) mogu igrati i rijesenju sukoba u Bosni.
Zadatak hCa u Tuzli?
Glavni zadaci Ureda hCa u Tuzli su:
1. Jacanje i povezivanje graðanskih incijativa u gradovima BiH i inostranstva. hCa Tuzla je uspostavio kontakte sa raznim gradjanskim incijativama u BiH i namjerava da podrsava i promovise njihove aktivnosti, da im nalazi kontakte sa ostalim partnerima, da im pomaze u organizaciji.
2. Podnosenje redovnih izvjestaja i clanaka o perspektivama gradjanskog
drustva, radu raznih lokalnih grupa koje se bave mirom, ljudskim pravima,
demokratijom, nezavisnim medijima, kulturom, obrazovanjem, itd., i politickom,
drustvenom i vojnom situacijom u Tuzli i drugim mjestima. Ovi izvjestaji
se salju raznim partnerima, graadjnskim incijativama, vladama, evropskim
institucijama, itd.
3. hCa je posrednik i promoter projekata raznih organizacija
i osoba u Tuzli i van nje (novinara, nevladinih organizacija, opstina,
skola, politicara... ) u praksi to znaci identifikacija konkretnih projekata
u Tuzli kojima trebaju partneri iz inostransva i pomaganje kolegama iz
inostranstva, odgovaranjem na upitnike uspostavljanjem komunikacija sa
raznim lokalnim organizacijama, organiziranjem delegacija u Tuzli, itd.
hCa takoðer daje tehnicku pomoc lokalnim grupama u smislu koristenja
faksa, kompjutera i meðunarodnih telefonskih linija u Uredu hCa.
4. Aktivno promovisanje medjunarodne saradnje i projekata izgradnje u Tuzli. hCa je npr. bila aktivno ukljucena u uspostavljanje projekta Holandskih gradovi za Tuzlu. Ova organizacija je kombinacija napora iz lokalnih incijativa, nevladinih organizacija lokalne vlade u Tuzli i Holandiji. Primjenom devet zajednickih projekata, Holandski gradovi za Tuzlu rade za dobrobit Tuzle i njenih graðana.
Ako imate ikakva pitanja i sugestije obratite se nekom od zaposlenih ovog ureda koji su spomenuti u adresaru ovoga pisma.
Saznali smo nesto vise tokom kratkog intervjua koji smo uradili
sa jednim meðunarodnim clanom tuzlanskog tima, Miriam Struyk.
"Postoje mnoge organizacije koje koriste rijec Helsinki: Helsinki
Watch, Helsinki Citizens Assembly, Human Rights Watch, a svi oni dolaze
iz helsinske Povelje o ljudskim pravima, koju su potpisale mnoge zemlje
1975 god. Svima njima je ova povelja bila osnova, ali one su sve nezavisne.
Sreæom mnoge od njih saradjuju i informisu jedne druge."
"hCa radi i dijeli zgradu sa forumom gradjana Tuzle. Tome
ima vise razloga. Ovaj forum je postojao u 1993 kada su se pojevile
tenzije izmedju gradjana Tuzle. Pocetak foruma bio je ziroki protest
gradjana Tuzle protiv svih formi ekstremizma. U to vrijeme osnivaci foruma
su koristili i zastitu medjunarodnih organizacija. To su korijeni nase
saradnje."
Postoje neka kriticka pitanja u vezi cinjenice da medjunarodna
zajednica donira izdavanje tako mnogo magazina u BiH, a takav je slucaj
i sa magazinom koji sponzorira hCa.
"U pocetku je vazno da se ove aktivnosti desavaju, kasnije se
radi na tome da se one rade na najbolji nacin. Na primjer: nedavno smo
organizovali jedan festival ovdje. To nije bio prestisni i spektakularan
festival ali svih dvadest ucesnika iz razlicitih gradova Bosne mislili
su da je to njihov festival. Tako je atmosfera bila stvarno dobra,
a i dali su nam i ideje za buducnost. Nije stvar u onome sto smo stvorili
vec u samom procesu. Saradnja æe nas dovesti i do kasnijeg spajanja."
Na kraju smo pitali da li je moguæe da dodamo i jednu licnu
notu ovom intervijuu sto nam je Miriam i dozvolila.
"Moram se prilagoditi. Ovdje se nalazi mnogo stranaca koji misle
da bi njihov (strani) nacin rada i ponasanja trebao biti uvezen ovdje.
Ali to mora biti obostarni proces. Takodjer;er ovdje dolaze ljudi koji
potrose 5000 DM kako bi izvidili situaciju i na kraju im ostane 200 DM
za projekat. Njih ne mozes samo tako otpisati jer to su ljudi sa dobrom
voljom. Ali mi bi smo zeljedli da oni npr. potroze 200 DM na fax i 5000
DM za projekat. Trebalo mi je dosta vremena dok se nisam navikla na situaciju
oko mene."
"Znas cudno je, mi radimo na projektu za izbjeglice koji je namijenjen
onim izbjeglicama koje bi se seljele vratiti. Radimo sa izbjeglicama iz
Bijeljine koje su u Tuzli i sa izbjeglicama iz Tuzle koje su u Bijeljini
u RS. U Tuzli je 10000 ljudi a u Bijeljini 4000 ljudi koji su registrirani
za povratak. Kad razgovaramo sa ovim ljudima vidimo da nije bilo problema
izmedju ova dva grada. Tokom citavog rata oni nisu imali problema jedni
s drugima. Njih su pravile vlasti. A to je nacionalizam. A dalje, trebate
znati da postoje stalni problemi izmedju ljudi iz Tuzle i Sarajeva koji
su na istoj strani..."
Prije nego smo se nasli u kompleksnoj situaciji Sarajeva, zahvalili smo se Miriam za objasnjenje aktivnosti hCa i za njeno gostoprimstvo sa obecanjem da cemo se vratiti u Tuzlu.