Nekada, sa svojih 40 000 stanovnika, Dobrinja je bila najvece naselje u Bosni i Hercegovini. Danas, tek svojim dijelom, zadnja sarajevska stanica na putu prema srpskom entitetu.
Naselje je uokvireno u cjelinu koja se smjestila izmedju brda Mojmilo, bivse JNA kasarne u Lukavici, Sarajevskog aerodroma i naselja Nedjarici, okruzenju koje je bilo pogubno za ratni zivot Dobrinje i njenih stanovnika, a sijece ga rijeka kratkog toka, Dobrinja, po kojoj je naselje i dobilo ime. Dobrinju sjece jos nesto, ne toliko fizicko. Republika Srpska I Federacija BiH ovde imaju svoju granicu. Do naselja mozete doci iz dva pravca. Krecuci se iz pravca aerodromske ceste ili dolazeci iz pravca Nedjarica, sto je, ipak, mnogo uobicajenije. Ulazeci u Dobrinju, srusene zgrade nas pozdravljaju. Predstavljanje pocinje.
Prva faza izgradnje naselja zavrsena je jos 1983. Godine, kada je izgradjena Dobrinja 1 i 2, cije su zgrade pruzile dom novim stranovnicima grada, a nakratko i ucesnicima 14. Zimskih olimpijskih igara. Dva oveca kvarta, jedna skola i trolejbuska veza sa gradom bila bi osnovna struktura tadasnjeg izgleda naselja. Uskoro se toj slici pridruzuje jos jedna skola, a onda i Dobrinja 3. Nova skola i nova dva kvarta, Dobrinja 4 i 5 izgradjeni su i useljeni neposredno pred pocetak rata. I da stvar bude tragicna, upravo ta dva kvarta pretrpjela su najvecu destrukciju u ratu. Sve Tri skole su unistene. Napustene i razrusene, one su dobrinjskoj tisini davale tuzan ton. Dobrinja 4 i dijelovi Dobrinje 1 danas su dio srpskog entiteta. Rat je stvorio granice, granice su podjelile ljude.
Dobrinju je neko prije rata nazvao najvecom gradskom spavaonom. Doista, bilo je tako. Zivot bi nestajao sa prvim mrakom, a na ulicama se cula jos samo graja djece. Kulturno-drustveni zivot tada je bio samo misaona imenica. A niti danas nije bolje, no u odnosu na predratni period, mladi Dobrinje svoju zabavu mogu naci u nekoliko disko klubova i bezbroj kafica. Euroclub je svoj prostor otvorio za kocertne aktivnosti rock bendova. U maju najavljuju konerte nekoliko hrvatskijh i dva benda iz BiH. Kino dvorana ne postoji. Stariji slobodno vrijeme provode ucestvujuci u radu nekolicine kulturnih drustava koja ovde egzistiraju. Nesto se ipak mijenja. Najavljena je izgradnja poslovnih centara te prostora za kulturnu edukaciju. Nadamo se.
Sarajevska ratna jutra Dobrinju su probudila barikadama i pucnjavom. Rat je poceo. Naselje je vise od tri godine bilo izlozeno artiljerijskoj vatri. Mnogi od stanovnika mir nisu docekali. Improvizovana groblja na nekadasnjim travnjacima svjedoce o tome. Sveopsta devastacija, glad, neimastina... bile su slike koje su cetri godine obilazile svijet, a koje su snimane u Dobrinji. Gradjani su prezivljavali zahvaljujuci humanitarnoj pomoci, koja je dopremana sa aerodroma. Prezivljavali su zahvaljujuci strpljenji. I vjeri. 1993. godine, stanovnici su na travnatim povrsinama napravili baste i sadili povrce. Cilj je bio prezivjeti. Basti danas nema, ali nema niti trave. Vidljivi su samo tragovi sprzene zemlje.
U ratu je stvorena Dobrinjska bolnica. Ustanova koja je danonocnim radom spasila zivote hiljadama ljudi. Stvorena iz nicega, istrajnim radom i entuzijazmom uposlenih, dovedena je do lijecilista u kome se mogu vrsiti i slozeni operativni zahvati. Danas joj neki prijete zatvaranjem, prvadajuci to nepostojanjem razloga za njeno postojanje.
Od nekadasnjih 40 000 hiljada, danas na Dobrinji zivi tek polovina prijeratnih stanovnika. Mnogi su napustili naselje, grad, drzavu... a u potrazi za boljim i sigurnijim zivotm. Mnogi su bili prisiljeni otici. Veliki je broj izbjeglica smjesten na Dobrinji. Ona je bila prva stanica na njihovom ulasku u Sarajevo. Danas je zadnja stanica na putu za srpski entitet. Ulice su prljave i nerijetko pokrivene smecem. Unistena ulicna rasvjeta nocu naselju daje pomalo sablasnu sliku. Gledamo samo siluete ljudi koji prolaze.
Ipak, vidljivi su i znaci obnove. Jedna je skola obnovljena i pruza utociste djacima, a namjesto ratnih podruma. Jedna se skola ponovo gradi. Stare rusevine dobivaju novi, ljepsi izgled. Uredjuju se parkovi za djecu, nicu nove gradjevine. Medjunarodna je zajednica najavila donacije za obnove cijelih kvartova. Dobrinjski mrak dobiva sve svjetlije oblike. Radujemo im se.
